Vesti

"Ako NATO pošalje trupe, to će biti novo Kosovo"

30.10.2019 Inicijativu za uvođenje NATO trupa u Siriju predložila je nemačka ministarke odbrane Anegret Kramp Karenbauer, a podržala ju je i kancelarka Angela Merkel.

adminadminComments 0

"Ako NATO pošalje trupe, to će biti novo Kosovo"

Inicijativu za uvođenje NATO trupa u Siriju predložila je nemačka ministarke odbrane Anegret Kramp Karenbauer, a podržala ju je i kancelarka Angela Merkel.

Kako piše Sputnjik, sve više političkih i vojnih zvaničnika iz Evrope zagovara ideju da je stanje na severoistoku Sirije nestabilno pa se stoga predlaže da se uvede međunarodna kontrola bezbednosti pod okriljem Ujedinjenih nacija, koju bi sprovodile članice NATO-a.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je da je situacija na severu Sirije nestabilna i da je potrebno pronaći "dugoročna međunarodna rešenja".

S druge strane, Rusija, koja je nedavno sa Turskom postigla dogovor o osiguranju bezbednosti severa Sirije, reagovala je poprilično negativno. Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov upozorio je da međunarodna kontrola, posebno ako je reč o NATO prisustvu, neće doneti ništa dobro.

Međutim, analitičari smatraju da bi, ako do toga uopšte i dođe, to otvorilo vrata za stvaranje "novog Kosova" usred Bliskog istoka. Politikolog i specijalista za Bliski istok Anatolij Nesmijan mišljenja je da će, ako se u Siriji stvori zona koju ne kontroliše sirijska vojska, to biti pandan događajima u Srbiji po pitanju Kosova.

"Tamo je na početku bila stvorena zona koju nije kontrolisala centralna vlast u Srbiji, a nakon određenog perioda ta teritorija stekla je pravo na nezavisnost. Otprilike se ista stvar može dogoditi i u Siriji. Prvo bi se severoistok zemlje odvojio od Damaska, zatim bi se na toj teritoriji pojavila vlada i to sa vojskom, koja već postoji, a nakon toga bi ta vlada mogla da traži pravo i na nezavisnost", kazao je on.

Nasmijan takođe navodi i da bi se u tom slučaju moglo u potpunosti zaboraviti na ideju očuvanja teritorijalnog integriteta Sirije, za šta se zalažu, a ako taj cilj ne bude ostvaren, to će u izvesnom smislu predstavljati politički poraz Rusije.

I portparol za spoljnu politiku koalicije nemačkih stranaka CDU/CSU Jurgen Hardt je rekao da bi "plavi šlemovi" bili pogubni za politiku Kremlja u Siriji, budući da "upravo Moskva kontroliše taj deo Sirije".

On dodaje da "čak i da se to ne sprovede u delo tako brzo, međunarodna kontrola bi svakako predstavljala dobar i konstruktivan način da tonalitet mirovnog procesa u Siriji u budućnosti ne zadaje predsednik Rusije Vladimir Putin, već UN".

Sa druge strane, politički analitičar Jurij Počta tvrdi da na ovaj način NATO, Zapad, a pre svega Nemačka, pokušavaju da pokažu da i oni na neki način učestvuju u rešavanju sirijskog konflikta.

"Oni žele da dobiju određena ovlašćenja gde će se i oni za nešto pitati, a da pri tome uopšte nisu potrebni, jer su svih prethodnih godina vodili borbu sa legitimnom vladom, podržavajući teroriste i one koji su podstakli građanski rat“, upozorava.

Počta ukazuje i na to da je ovo samo pokušaj da se retroaktivno pokaže prisustvo Zapada, doduše pod vrlo "drskim izgovorom".

"Zapad ponovo pokušava da pronađe način kako da kontroliše buduću vladu u Siriji. Zapad želi da bude konkurent državama koje su učestvovale u rešavanju sirijskog problema, a to su Rusija, Turska i Iran. Ovde je reč o postkonfliktnom uređenju, gde nisu glavni igrači oni koji su izvojevali pobedu, već oni koji su došli u trenutku kada se deli plen", zaključuje Počta.

Podsetimo, predsednici Rusije i Turske, Vladimir Putin i Redžep Tajip Erdogan su prošle sedmice u Sočiju postigli dogovo o severu Sirije i potpisali memorandum o razumevanju u deset tačaka, u kojem se, između ostalog, predviđa da na sirijsku stranu sirijsko-turske granice, izvan zone turske operacije, dođu jedinice ruske vojne policije i sirijske pogranične službe.

KOMENTARI ČITALACA

Ostavi komentar

Da bi mogao da ostavljaš komentare registruj se / loguj se

Prijavite se